Vozili smo
Dimenzijski rast i značajna elektrifikacija
Druga generacija Grandlanda pravi osjetan iskorak u odnosu na prethodnika kako u pogledu većih dimenzija, raskošnije i komfornije kabine tako i u pogledu elektrifikacije pogona, koja pokriva raspon od blagih hibrida, preko plug-in verzija do potpuno električnih modela, na kojima će se zasnivati Opelova budućnost…
Zajedničkim razvojem prve generacije Grandlanda i broj manjeg Crosslanda Opel je prije jedne decenije počeo zbližavanje sa francuskom PSA grupacijom, koja je 2017. postala prvo njegov vlasnik, da bi ga 2021. godine uvela u jednu od najvećih automobilskih grupacija na svijetu – Stellantis. Istorijska retrospektiva značajna je za početak priče o drugoj generaciji Grandlanda, jer je on sada dio puno veće globalne automobilske priče nego što je to bio prethodnik. Samim tim, veće su i ambicije koje ima Opel od ovog automobila, a veći su i superlativi kojima ga opisuje u već započetoj reklamnoj kampanji, čije je nastojanje da proširi ciljnu grupu kupaca do samih granica kompaktnog premijum segmenta, a i više od toga, ako to bude moguće.
Već po samom dolasku u Njemačku i Rüsselsheim, gdje su sjedište Opela i matični razvojni centar, bilo nam je jasno da domaćin silno želi da naglasi značaj ovog automobila za njegovu trenutnu fazu transformacije iz klasičnog u potpuno električni brend. U tom zahtjevnom i izazovnom procesu, čiji je cilj argumentovano uvjeravanje kupaca da im nova pogonska rješenja ne uskraćuju vozački užitak, već im nude njegovu potpuno drugačiju dimenziju, za Opel je veoma bitna nova platforma STLA Medium, na kojoj je zasnovan Grandland.
Riječ je o potpuno novoj osnovi koja prednost daje elektrifikaciji pogona, bilo u vidu lakih ili plug-in 48 V hibrida ili potpuno električnog baterijskog sklopa. Prvi utisak koji stičete o automobilu obično je jedna od stvari koje će imati bitan uticaj na njegov budući komercijalni uspjeh. Opel tu ima jedan veliki adut, jer finalni dizajn Grandlanda djeluje kao da je riječ o futurističkom konceptu, a ne o velikoserijskom automobilu. Za takav utisak prije svega je zaslužan novi koncept LED svjetala s providnim konceptom 3D vizira koji s Grandlandom doživljava evoluciju.
Naš urednik Danijel Jović vratio se iz Rüsselsheima samo sa pozitivnim utiscima
On je pozadinski osvijetljen i svjetlećom linijom povezan s glavnim svjetlima, zbog čega se stiče utisak da je riječ o cjelini. Ovaj koncept pozadinskog osvjetljenja Opel zove Edge Light i do sada smo ga uglavnom imali priliku vidjeti na konceptnim, ali ne i velikoserijskim modelima. Mada nije bilo govora o njegovoj cijeni, nema sumnje da je riječ o značajno skupljem rješenju od dosadašnjeg. Sličan utisak odaju i geometrijski precizna zadnja svjetla, koja pokrivaju čitavu širinu vozila s posebnim isticanjem njegove sredine, gdje se nalazi osvijetljeni naziv Opel.
Da ne bi naružio estetiku, segment za zadnje svjetlo smješten je na sredinu branika, a originalno izgleda i vertikalno treće stop svjetlo u krovnom spojleru. U nastojanju da automobil učini što sigurnijim, Opel je odlučio da kočiona svjetla zauzmu najvišu poziciju u trolinijskom sistemu. Mali bočni segmenti ostavljeni su za pokazivače pravca, dok su prednji veći i odvojeni u posebnoj LED traci od dnevnih svjetala, koja svijetle sve vrijeme, uz blago zatamnjenje. Podsjećamo da su LED pokazivači pravca integrisani i u bočne retrovizore.
Opelovi stručnjaci za svjetla nisu zaboravili ni da se pohvale automatskom funkcijom dva naprijed ponuđena sistema. Naime, u osnovnoj konfiguraciji kupcima su dostupna standardna LED svjetla, dok će u bogatijim paketima opreme ili uz doplatu moći da se dobije Intelli-Lux Matrix LED tehnologija, koju odlikuju brže reakcije na saobraćaj oko vozila s efikasnijim zatamnjivanjem područja u zonama očiju ostalih vozača, pješaka i biciklista. HD oznaka na prednjim svjetlima sugeriše da se u njima nalazi čak 25.600 pojedinačno kontrolisanih piksela, koji osvjetljavaju prostor ispred vozila.
Nemaju mogućnost iscrtavanja svjetlosnih oblika kao neka rješenja iz premijum segmenta, ali veoma efikasno zatamnjuju zone osvjetljenja za koje nadzorna elektronika procijeni da ih ne treba osvijetliti. Za vanjski dizajn treba još dodati da ga odlikuju glatke, nježne karoserijske površine i oblici, te da će najbogatije opremljeni modeli poput promotivnih dolaziti s crnim, lakiranim oplatama donjeg dijela vozila, kontrastnim krovom i retrovizorima.
Za poseban doživljaj novog modela u prezentacijskom izdanju, pored veoma zanimljive nove bakarne nijanse, zaslužna je i činjenica da je sam automobil gabaritno osjetno veći od prethodnog. Sa 4.650 milimetara dužine, on je duži za 17,3 centimetra, dok je širina veća za 49 mm. Grandland je „porastao” i u visinu za 35 milimetara. Ono što je posebno interesantno je da Grandland sada zavisno od pogona ima različit međuosovinski razmak, odnosno 2.784 mm u hibridnom i 2.795 u električnom izdanju. Podsjećamo da je prethodnik imao međuosovinski razmak od 2.675 milimetara.
Dodatni milimetri svana pozitivno se osjete i u enterijeru, nažalost ne toliko naprijed koliko pozadi. Iako su bili u mogućnosti da ponude najviši nivo kabinskog komfora, Opelovi dizajneri dali su prednost estetici i „grebenu” između vozača i suvozača, gdje su smjestili komande mjenjača, Drive mode selektora i ručne kočnice. Mada za to nema realne potrebe, jer je većina funkcionalnih komandi digitalizovana kroz multimediju, a par klasičnih zadržano u okviru centralnog ekrana, centralni greben ostao je vrlo širok, što će smetati korpulentnijim vozačima, a posebno njihovoj desnoj nozi. U svim ostalim segmentima komfor je unaprijeđen, posebno u prostoru laktova i leđa, te u drugom redu sjedišta, gdje do izražaja dolazi i potpuno ravan pod nove platforme.
Enterijer karakteriše i obilna upotreba ekoloških materijala, a prije svega specifične sive tkanine. Prednja vrata obložena su mekanijom gumiranom masom, za razliku od zadnjih, za koja je rezervisana tvrđa komponenta. Od specifičnih detalja naprijed izdvojili bismo providni crni pleksiglas kroz koji se vidi kontrolno zeleno svjetlo bežičnog punjača telefona.
Za svaku pohvalu je fizičko izdvajanje komandi klima-uređaja ispod 10-inčnog centralnog ekrana neobično velike širine na koju se potrebno priviknuti. Digitalne komande su velike, jednostavne za upotrebu, a takva je i kompletna multimedija s ugodnim nijansama plavog pozadinskog osvjetljenja. Kreiranje minimalističke atmosfere u kabini moguće je zahvaljujući opciji Pure Mode, koja svodi nivo digitalnih informacija instrument-panela samo na brzinomjer.
Druga generacija Opela Grandlanda napravila je jasan dimenzijski odmak od prve, dok je unutrašnje uređenje potpuno novo i usklađeno sa aktuelnim digitalnim standardima. Veliki napredak nude i savremena elektrifikovana pogonska rješenja, koja imaju odmjerene dinamičke ambicije, ali i visok stepen energetske efikasnosti. Zvanični cjenovnik za našu zemlju još nije formiran, dok će ulazni blagi hibrid na domaćem njemačkom tržištu koštati 36.400 eura, što je u trenutnom odnosu snaga u klasi konkurentna cijena.
PRAKTIČNOST
Praktičnom karakteru posvećena je velika pažnja, pa se širom kabine nalazi veliki broj odlagališta za sitnice koji su otvorenog ili zatvorenog koncepta. U centralnom naslonu za ruku, primjera radi, jeste 12-litarski pretinac, koji je klimatizovan i može da posluži za hlađenje hrane ili pića. Pretinac u centralnom tunelu ima praktično dvostruko dno koje omogućava jednostavno odvajanje sadržaja. Osnovna zapremina prtljažnika iznosi 550 litara u verziji sa pet sjedišta, dok se najveća zapremina od 1.645 litara dobija obaranjem naslona zadnjih sjedišta. Sve verzije bez obzira na pogon imaju istu zapreminu prtljažnika, a zadnja sjedišta su preklopiva u omjeru 40 : 20 : 40, što olakšava manipulaciju unutrašnjim prostorom.
Hibridne i električne pogonske opcije
Za potrebe prezentacije Opel nam je pripremio dvije pogonske kombinacije. Prva je hibridna i ona spaja unaprijeđeni trocilindarski 1,2-litarski benzinski agregat, kod kojeg je u najnovijoj generaciji pogonski remen zamijenjen lancem. Mali benzinac, potpomognut elektromotorom i 48-voltnom električnom tehnologijom raspolaže sa 136 KS i 230 Nm obrtnog momenta. U kombinaciji sa 1.675 kilograma teškim Grandlandom ne nudi dinamička iznenađenja, što se najbolje vidi i po performansama. Naime, za ubrzanje od 0 do 100 km/h potrebne su 10,2 sekunde, dok je najveća brzina 202 km/h. Najjači kvalitet ovog pogona jeste uzorna uglađenost sa začuđujućim odsustvom buke, koja je neutralisana odličnom zvučnom izolacijom kabine i motornog prostora. Ukupnom povoljnom utisku doprinijela su i određena unapređenja na šestostepenom automatskom mjenjaču, koji je sada brži i uglađeniji.
Druga pogonska opcija za nas je potpuno nova u Grandlandu i u potpunosti se oslanja na elektromotorni sistem sa 213 KS koji strujom napaja baterija kapaciteta 73 kWh. Ni ovdje nema visokog stepena dinamike, već je sve optimalno i usklađeno s dominantnim porodičnim karakterom vozila. Ubrzanje do 100 km/h nešto je kraće, te iznosi devet sekundi, dok je najveća brzina elektronski ograničena na 170 km/h. U ovom slučaju još je dominantnija tišina pogonskog sistema, a, za razliku od hibridnog, kod električnog sklopa može se podešavati i intenzitet regenerativnog kočenja, što utiče na ukupni doživljaj vožnje.
Prva, upoznavajuća testna vožnja u prezentacijskim okvirima kod hibrida se završila s prosječnom potrošnjom manjom od sedam litara, dok je električni model trošio između 21 i 25 kWh električne energije. Iz Opela su nam poručili da će Grandland biti dostupan s još dvije baterije, kapaciteta 82 i 97 kWh. Najmanja baterija može da ponudi autonomiju od 523 km, srednja do 582 km, dok bi najveća, prema navodima proizvođača, trebalo da bude dovoljna i za 700 kilometara. Treća pogonska opcija koju nismo imali na raspolaganju jeste plug-in hibrid, koji kombinuje 1,6-litarski turbobenzinski četverocilindarski agregat sa 150 KS i elektromotor sa dodatnih 125 KS. Njihov ukupni pogonski potencijal mjeri se sa 195 KS i 350 Nm. Plug-in hibrid ima bateriju od 17,9 kWh, koja omogućava autonomiju do 87 kilometara isključivo na struju.