Alfa Romeo Montreal
Savršen na fotografijama, ali ne i na cesti
Kad se pojavio, izgledao je kao automobil iz budućnosti, danas ga mnogi smatraju remek-djelom dizajna, ali se zapravo radi o jednom od najproblematičnijih Alfinih modela u istoriji...
Kad je Alfa Romeo 1967. na svjetskoj izložbi u Montrealu prikazao konceptni automobil, malo ko je slutio da će upravo taj prototip postati jedan od najintrigantnijih modela marke. Za dizajn se pobrinuo Bertone, a mladi Marcello Gandini, koji je tada naslijedio Giorgetta Giugiara, ugradio je prepoznatljive stilske elemente koji će kasnije postati njegov zaštitni znak.
Prvobitna studija je koristila šasiju Giulie i njen 1.6 motor, ali su linije karoserije bile toliko upečatljive da je serijska proizvodnja dobila zeleno svjetlo samo nekoliko godina kasnije.
Kada se automobil pojavio na sajmu u Ženevi 1970, nosio je ime Montreal – iako se ironično, nikada nije prodavao na kanadskom tržištu. Ručni rad, detaljna završna obrada i hrabar dizajn učinili su da Montreal već na startu bude viđen kao ekskluzivna sportska mašina.
Za serijsku proizvodnju, konceptni motor je zamijenjen posebnim 2,6-litarskim V8 agregatom, nastalim iz trkačkog programa Alfa Romea. Motor je razvijao oko 200 KS pri visokih 6500 o/min i mogao je automobil pogurati do 222 km/h, uz ubrzanje od 0 do 100 km/h za približno osam sekundi. Na papiru to nije zvučalo spektakularno za sportski kupe koji je pretendovao na vrh klase, ali ono što je Montreal izdvaja bilo je iskustvo vožnje i nezaboravan zvuk motora.
.webp)
Konstruktivno, agregat je bio prava tehnološka poslastica – aluminijumski blok, suvi karter, po dvije bregaste osovine u svakoj glavi i mehaničko ubrizgavanje goriva. U praksi, međutim, taj sofisticirani sklop bio je složen za održavanje, pa je izazivao glavobolje kako vlasnicima tako i mehaničarima.
Još jedan problem bilo je vješanje, preuzeto iz Giulie sa krutim zadnjim mostom, koje nije moglo da parira ambicijama automobila. Montreal je time ostao između dvije krajnosti – nije bio ni pravi trkač, ni potpuno udoban GT.
Proizvodio se od 1970. do 1977. godine, a ukupno je nastalo 3925 primjeraka. Najviše ih je napravljeno 1972, ali je već sljedeće godine naftna kriza ozbiljno ugrozila prodaju.
Cijena je bila viša nego kod Porschea 911 ili Jaguara E-Type, pa je potražnja brzo opala. Uz to, Italijani su često komplikovali proces proizvodnje – karoserije i motori su sklapani na različitim lokacijama, a nije rijetkost da se na današnjim aukcijama nađu primjerci sa različitim brojevima šasije i motora.
.webp)
Sve to je doprinijelo lošoj reputaciji u svoje vrijeme, ali je upravo ta mješavina ljepote i nesavršenosti danas pretvorila Montreal u ikonu. Njegov Gandini dizajn, inspirisan Miurom i drugim remek-djelima sedamdesetih, i moćni V8 zvuk učinili su da automobil postane kolekcionarski dragulj. Danas se Montreal sve više cijeni i uprkos manama, ostao je jedinstven simbol epohe i jedan od najposebnijih sportskih kupea koji je Alfa Romeo ikada napravio.