Mercedes DIESOTTO
Sve u jednom!
Konceptni DIESOTTO donosi smanjenje zapremine, te ujedinjenje dobrih strana dizel i benzinskog motora, u kombinaciji sa ostalim modernim tehnologijama, kao što su električni pogon, promjenjivi stepen kompresije, biturbo...
Da je neko prije desetak godina “zucnuo“ da će potrošnja goriva u reklamama za visoku klasu automobila biti na prvom mjestu, vjerovatno bi dobio „epitet“ LUD. Međutim, sve veće cijene goriva koje iz dana u dan „divljaju“ natjerale su većinu proizvođača luksuznih limuzina da potrošnju svojih „vila na točkovima“ svedu u razumnu mjeru. I dok su američki proizvođači krenuli putem „rezanja“ cilindara, prelazeći sa V8 na znatno ekonomičnije (po američkim mjerilima naravno) V6 motore, Mercedes se odlučio poći sasvim drugim putem. Osnovni koncept inženjera iz Stuttgarta jeste smanjenje zapremine i ujedinjenje dobrih strana dizel i benzinskog motora, naravno u kombinaciji sa ostalim modernim tehnologijama (električni pogon, promjenjivi stepen kompresije, biturbo). Taj kocept je DIESOTTO.
Za osnovu je iskorišten benzinski četvorocilindraš sa 1796 cm³, u kombinaciji sa dva turbopunjača. Iako je riječ o benzinskom motoru, po OTTO ciklusu radi samo kod starta i pri punom gasu, kada smjesu vazduha i goriva pali putem svjećica. U režimu djelomičnog opterećenja koristi DIESSEL princip rada motora i tada smjesu pali samozapaljenjem. Ovakvu koncepciju u Mercedesu su nazvali Homogeneous Charge Compression Ignition (HCCI). HCCI je dobijen korištenjem EGR ventila, koji u cilindre vraća do 60% izduvnih gasova. Da bi dobili povoljan raspored snage u cijelom području rada motora, pri nižim obrtajima u funkciji je samo manji turbopunjač (zbog manje inercije), na srednjim serijski rade oba, a pri velikim opterećenjima i visokim obrtajima samo veći turbopunjač.
Promjenjljivi stepen kompresije VCR (Variable compression ratio) je omogućio rad motora na oba principa. Stepen kompresije se mijenja od 8:1 do 14:1, pri čemu se veći stepen koristi kod manjeg opterećenja, jer je stepen iskorištenja benzinskog motora tada najmanji. Tako se postiže smanjenje specifične potrošnje goriva i istovremeno omogućava samozapaljenje komprimovane smjese goriva, vazduha i izduvnih gasova. Pri tome treba naglasiti da se, za razliku od klasičnog otto motora, paljenje i eksplozija razvijaju ravnomjerno u čitavoj radnoj zapremini cilindra, a ne samo oko područja svjećice. Ovakvom postavkom objedinjene su prednosti dizel motora (niža potrošnja, veći stepen korisnog dejstva) i benzinskog motora (čistiji izduv, veća specifična snaga). Eliminacija azotnih oksida, koji spadaju u najveći problem benzinskih motora, omogućena je visokim postotkom povrata izduvnih gasova u cilindre i isključivanjem svjećica. Direktna posljedica je manji dio kisika u smjesi i manja temperature u blizini svjećice (NOx nastaje u području visoke temperature, gdje ima dosta kisika).
Podsjećamo da VCR nije “novost”i da je razvijen 30-ih godina prošlog vijeka za vojne potrebe, a prije 5 godina SAAB je predstavio svoj koncept motora na ovom principu. On se zasnivao na sistemu poluga koji je zakretao gornji dio motora. Mercedes je, međutim, upotrijebio električni mehanizam, koji mijenja hod klipova i time povećava stepen kompresije i radnu zapreminu, što ovaj motor čini upotrebljivijim kod manjih opterećenja. Kako je ovaj motor predviđen za S klasu, za prenos snage upotrijebljen je planetarni prenos u sklopu s elektropokretačem i alternatorom, a za dodatni pogon koristi se i naizmjenični sinhroni elektromotor snage 15 kW, obrtnog momenta 200 Nm. Elektromotor pogoni zadnji par točkova kod starta, na nižim obrtajima i kod naglih usporenja, a radi i kao motor-generator. Dodatno smanjenje potrošnje postignuto je ugradnjom start-stop sistema (kod stajanja gasi motor, a pritiskom na pedalu gasa automatski ga pali). Elektronskom menadžmentu motora prepušteno je da sam izabere režim rada motora: benzinski, kombinovani benzinski i električni pogon ili samostalan električni pogon do 30 km/h (u „zelenim” zonama).
Sve gore navedene tehnike dale su zaista impresivan rezultat. Iz zapremine od 1.796 cm³ dobijeno je 175 kW/238 KS (132,5 KS po litri zapremine), uz najveći obrtni momenat od 400 Nm. Pri tome konceptni model F 700, u kojem je predstavljen DIESOTTO motor (a riječ je u stvari o budućoj S klasi, koja teži više od 2t) troši prosječno svega 5,9 l benzina na 100 km (naravno pri umjerenom načinu vožnje). Još kada se tome doda činjenica da ubrzanje od 0 do 100 km/h iznosi 7,5s, a maksimalna brzina 250 km/h (el. ograničena), jasno je da je Mercedes (opet) izabrao put kojim će vjerovatno krenuti i ostali veliki proizvođači automobila, posebno zbog činjenice da će ovakav motor zadovoljiti EURO 6 norme, koje dolaze „na vlast” 2014. godine.