Uticaj hladnoće na hibride
Minus uzrokuje veću potrošnju benzina
S obzirom na to da su električni automobili pokazali ozbiljnu osjetljivost na niske temperature i pad autonomije baterija mnogi vozači pitaju se kako zima utiče na hibride? Posljednja istraživanja pokazala su da se oni bolje nose sa minusima, ali i da tada ipak značajno povećaju potrošnju benzina…
Zima ne štedi nikoga, ni vozače, a ni automobile. Niske temperature, česte padavine i kratki dani otežavaju svakodnevnu vožnju, smanjuju vidljivost i povećavaju rizik na putevima. Uz to, hladnoća ima i vrlo konkretan tehnički uticaj na vozila. Posebno su u fokusu električni automobili i njihove baterije, pa nameće logično pitanje: kako se u zimskim uslovima ponašaju hibridni automobili?
Podsjećamo da su hibridni automobili posljednjih godina postali jedan od ključnih stubova evropskog tržišta. Prema podacima ACEA-e, do 2025. godine klasični hibridi (bez mogućnosti punjenja iz utičnice) činili su više od 34% prodaje u Evropi, dok su plug-in hibridi (PHEV) dostigli oko 9% tržišnog udjela. Njihova popularnost leži u kombinaciji raznoraznih subvencija, umjerene potrošnje goriva, smanjenih emisija i jednostavnosti korištenja, bez brige o punjenju kao kod 100% električnih vozila.
Međutim, zima i pred njih postavlja niz izazova. Niske temperature utiču na mehaniku, potrošnju goriva i komfor u kabini. Benzinski motori tada troše više, dok električni automobili gube dio dometa. Hibridi se, zahvaljujući kombinaciji oba pogona, nalaze negdje između i pokazuju specifično, često povoljnije ponašanje.
Klasični hibrid kombinuje motor s unutrašnjim sagorijevanjem i jedan ili više elektromotora. Upravo ta arhitektura donosi važne prednosti u zimskim uslovima. Prilikom kretanja, posebno u gradskoj vožnji i pri umjerenim zimama, elektromotor često preuzima glavnu ulogu. On isporučuje sav obrtni moment odmah, bez potrebe za zagrijavanjem, za razliku od benzinskog motora. Time se smanjuje potrošnja goriva tokom hladnih startova, koji su inače najneefikasniji dio vožnje za klasične motore. Čak i kada se benzinski agregat brzo uključi, električna asistencija smanjuje opterećenje mehaničkih komponenti i doprinosi uglađenijem radu sistema.
Suprotno čestom mišljenju, baterije u hibridnim automobilima vrlo dobro podnose hladnoću. Proizvođači u pravilu garantuju njihov ispravan rad i na temperaturama do –30 stepeni Celzijusa. Ipak, kada temperature značajno padnu, inteligentni sistemi upravljanja pogonom vozila daju prednost motoru s unutrašnjim sagorijevanjem. On tada proizvodi dovoljno toplote za grijanje kabine i održavanje ključnih komponenti u optimalnom temperaturnom rasponu.
Sve se to odvija gotovo neprimjetno za vozača, uz vrlo suptilan prelazak između električnog i benzinskog režima rada. Ipak, zima ne prolazi bez posljedica. Kao i kod svih automobila, i kod hibrida dolazi do povećanja potrošnje goriva. Razlozi su višestruki: veći otpor kotrljanja zimskih guma, intenzivnije korištenje grijanja, kao i činjenica da motoru s unutrašnjim sagorijevanjem treba više vremena i goriva da dostigne optimalnu radnu temperaturu.
U prosjeku, potrošnja goriva kod hibridnih vozila zimi raste za oko 15 odsto, dok je kod klasičnih benzinskih automobila to povećanje oko 10 odsto. Ipak, u gradskoj vožnji hibridi i dalje zadržavaju značajnu prednost – elektromotor može obezbijediti i do 77 odsto pogonske snage, a taj udio ostaje iznenađujuće stabilan čak i tokom hladnih zimskih mjeseci.
Hladno vrijeme svakako utiče i na hibridne automobile, ali manje drastično nego na čisto električna vozila, a često i povoljnije nego na klasične benzince. Zahvaljujući kombinaciji dva pogona i naprednim sistemima upravljanja, hibridi se i zimi pokazuju kao racionalan i uravnotežen izbor za svakodnevnu vožnju, posebno u urbanim sredinama.