Hibridi gube smisao?
Manji rezervoar i obavezna struja
Nakon pune decenije u kojima su plug-in hibride isticali kao dobitnu kombinaciju u prelazu sa benzinskog na potpuno električni pogon, proizvođači automobila napokon su shvatili da su kupci ovaj koncept vozila iskoristili samo da bi zadovoljili ekološku formu i ostvarili sve moguće povlastice i podsticaje…
Udio hibridnih vozila u prodaji novih automobila u Bosni i Hercegovini tokom 2025. godine premašio je 20 odsto, što predstavlja jedan od najupečatljivijih trendova na domaćem tržištu. Taj rast uglavnom je ostvaren na račun dizelaša, čiji je tržišni udio pao na skoro 30 odsto. Upravo u takvom kontekstu, u kojem hibridi sve više preuzimaju ulogu „prihvatljivog kompromisa“, iz Njemačke dolazi inicijativa koja prijeti da ozbiljno poljulja smisao postojanja plug-in hibrida kakve danas poznajemo.
Naime, njemački proizvođači automobila, okupljeni oko udruženja VDA, pokrenuli su kampanju pod nazivom „Rettet den Plug-in-Hybrid“, s ciljem da se plug-in hibridi i dalje tretiraju kao vozila s nultom emisijom. Iako je jasno da takav status u stvarnosti ne odražava njihovu stvarnu upotrebu, industrija pokušava zadržati povlašteni regulatorni položaj ovih tehnički složenih i skupih automobila.
Podsjećamo da plug-in hibridi već dugo važe za kompromisno rješenje, te nude kombinaciju motora s unutrašnjim sagorijevanjem i električnog pogona, ali su u praksi često korišteni gotovo isključivo kao klasični benzinski automobili. Posebno je to izraženo kod službenih i flotnih vozila, gdje se redovno punjenje baterija zanemaruje, a „papirnate“ emisije CO2 nemaju mnogo dodirnih tačaka sa stvarnim emisijama na cesti.
Kako se nova, realnija mjerenja emisija približavaju, postaje jasno da će se ovaj nesklad neminovno odraziti i na zvanične podatke. Upravo to je, prema pisanju njemačkih medija, okidač za reakciju VDA-a. Umjesto priznanja da je riječ o konceptu koji u praksi ne funkcioniše kako je zamišljeno, njemački proizvođači nude rješenje koje dodatno produbljuje jaz između autoindustrije i korisnika, a to je “obavezno punjenje plug-in hibrida”.
Prema njihovoj zamisli budući plug-in hibridi trebalo bi da budu konstruisani tako da “redovno” punjenje njihove pogonske baterije postane obavezno. Vozači koji to ne budu činili bili bi „motivisani“ tehničkim mjerama, uključujući smanjenje snage motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Iako se zasad govori samo o ograničenju performansi, ideja da automobil “kažnjava” vlasnika zbog načina korištenja otvara brojna pitanja. Podsjećamo da se kao jedno od rješenja za stimulaciju korištenja električnog pogona predlaže i smanjenje rezervoara benzina na nivo ispod deset litara.
Najveći praktični problem je u tome što većina kupaca plug-in hibrida ove automobile ne bira iz entuzijazma prema električnoj vožnji, već kao način da izbjegne potpuno električno vozilo, a istovremeno ispuni regulatorne ili korporativne zahtjeve. Ako im se oduzme mogućnost da automobil koriste kao klasično vozilo s motorom na benzin, nestaće i ključni razlog za kupovinu plug-in hibrida, što bi mogao biti potencijalni uvod u njihov potpuni nestanak.
U tom svjetlu, kampanja koja nosi naziv „Spasimo plug-in hibride“ lako se može protumačiti kao pokušaj da se vještački produži život koncepta, koji tržište prihvata samo pod određenim uslovima. Umjesto da ovaj “svojevrsni most” između svijeta motora s unutrašnjim sagorijevanjem i elektromobilnosti učine funkcionalnijim i pristupačnijim, njemački, a za njima i ostali proizvođači rizikuju da isti sruše sami, jer se po ko zna koji put do sada udaljavaju od stvarnih potreba i navika vozača.