MG MGA
Ikona britanskog sportskog duha pedesetih
MGA je jedan od ključnih modela britanske sportske automobilske scene pedesetih godina, koji je donio osvježenje u dizajnu i tehničkim rješenjima tog doba. Njegova istorija odražava ne samo razvoj MG brenda, već i širu sliku izazova i prilika s kojima se suočavala britanska automobilska industrija u poslijeratnom periodu...
Nakon Drugog svjetskog rata, britanska ekonomija bila je teško pogođena, što je natjeralo automobilsku industriju da se fokusira na izvoz kako bi se finansijski oporavila. Vlada je strogo kontrolisala upotrebu čelika, favorizujući kompanije koje su proizvodile za inostrano tržište, uvodeći politiku poznatu kao „Izvozi ili nestani“ (Export or perish).
U takvom okruženju, 1952. godine Morris se spojio sa Austin Motor Company i MG-om, formirajući British Motor Corporation (BMC). Ova fuzija dovela je do racionalizacije proizvodnje i pojave „badge engineeringa“ – proizvodnje gotovo identičnih modela sa različitim amblemima. MG, kao sportski brend, bio je ugrožen, a stari MG modeli TC, TD i TF djelovali su zastarjelo i hitno su tražili modernizaciju.
Pokušaji ranije nisu uspjeli da zadovolje tržište, kao što je bio slučaj sa Austin A90 Atlantic, koji nije ispunio očekivanja u Americi. Pad prodaje MG TF modela do 1953. godine primorao je menadžment da reaguje.
Tako je nastao MGA, radikalno novi sportski automobil sa modernim dizajnom, glatkim ponton linijama inspirisanim trkaćim prototipom TD Le Mans iz 1951. godine, i novom šasijom koja je omogućila niži položaj vozača i aerodinamičniju karoseriju. MGA je lansiran 1955. godine, označavajući početak nove ere za MG brend.
MGA je inicijalno koristio 1,5-litarski BMC motor sa snagom od 68 do 72 KS, koji je bio zajednički sa MG Magnette modelom. Vozilo je imalo četvorostepeni manuelni mjenjač, nezavisno prednje vješanje i zadnju krutu osovinu sa lisnatim oprugama.
Standardne verzije dolazile su sa hidrauličnim doboš kočnicama i točkovima sa “žicama” ili čeličnim diskovima. U testovima iz 1955. godine, MGA je dostizao brzinu od oko 157 km/h i ubrzavao do 97 km/h za 16 sekundi.
Godine 1958. MGA je dobio tehnički napredniji Twin-Cam model sa aluminijumskom DOHC glavom, koji je razvijao 108 KS. Ovaj model imao je četiri disk kočnice i specijalne Dunlop točkove, a mogao je da postigne brzinu do 182 km/h i ubrzanje do 97 km/h za oko 9 do 13 sekundi.
Ipak, motor Twin-Cam imao je problema sa pouzdanošću, često je dolazilo do pucanja klipova i povećane potrošnje ulja, što je narušavalo njegov ugled. Proizvodnja Twin-Cama završena je 1960. godine, nakon što je napravljeno oko 2.100 primeraka.
Standardni MGA je 1959. dobio veći 1.6-litarski motor sa 79,5 KS i prvi put prednje Girling disk kočnice, dok su zadnje kočnice ostale bubanjske radi lakše i efikasnije ručne kočnice.
Verzije 1600 i De Luxe (koja je rijetka i specijalna serija sa disk kočnicama na sva četiri točka i sportskim točkovima) proizvedene su u nekoliko hiljada primeraka, pri čemu je De Luxe serija bila izrađena od dijelova Twin-Cama i izuzetno je rijetka.
Ukupno je za sedam godina proizvodnje od 1955. do 1962. godine proizvedeno preko 101.000 MGA vozila, od čega je velika većina išla na izvoz, posebno u SAD, dok je na domaćem britanskom tržištu prodato manje od 6.000 primjeraka. Nakon MGA, MG je razvio nasljednika u vidu modela MGB. MGA je imao značajnu ulogu u motosportu: četiri primjerka su 1955. učestvovala na trci 24 časa Le Mana, gdje su dva vozila završila na 12. i 17. mjestu, dok je treći imao nezgodu.
MGA je nastao kao odgovor na popularnost britanskih sportskih automobila u SAD-u i MG-ovu ambiciju da kroz trke i brzinske rekorde stekne prestiž i tržišni uspjeh. Sa svojim modernim dizajnom, tehničkim inovacijama i značajnim brojem proizvedenih primjeraka, MGA je ostavio dubok trag u istoriji britanske automobilske industrije i sportskih automobila.