Dacia i Ford zaustavili proizvodnju
Rumunska energetika u nerješivom problemu
Dugotrajni toplotni talas i izuzetno nizak vodostaj Dunava počeli su da ostavljaju ozbiljne posljedice na industriju u jugoistočnoj Evropi. Mnogi izvori struje zbog suše ispali su iz elektrenergetskog Sistema, a mnogima prijeti isti scenario…
Rumunska vlada donijela je odluku o privremenom zaustavljanju rada pojedinih velikih industrijskih postrojenja kako bi smanjila opterećenje elektroenergetskog sistema, a među njima su se našle i fabrike automobila Dacia u Mioveniju i Ford Otosan u Krajovi. Prema najavljenim mjerama, proizvodnja u obje fabrike biće obustavljena najmanje do 19. avgusta, nakon čega će vlasti procijeniti da li postoje uslovi za nastavak rada ili će ograničenja biti produžena.
Glavni razlog nije povećana potrošnja električne energije u fabrikama, već smanjena proizvodnja struje u Rumuniji. Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava jedan od reaktora nuklearne elektrane Černavoda morao je biti isključen iz pogona, jer se voda iz rijeke koristi za njegovo hlađenje. Kako ova elektrana proizvodi približno petinu ukupne električne energije u zemlji, njen smanjeni kapacitet odmah je stvorio pritisak na kompletan elektroenergetski sistem. U normalnim okolnostima dio nedostajuće energije mogao bi biti uvezen iz susjednih država. Međutim, ekstremne vrućine zahvatile su veliki dio Evrope, pa je potrošnja električne energije istovremeno porasla u brojnim zemljama, zbog čega je raspoloživih količina za izvoz znatno manje nego ranijih godina.
Iako zvanični podaci o trenutnoj potrošnji pojedinačnih fabrika nisu javno objavljeni, procjene pokazuju da savremeni automobilski pogoni tokom redovne proizvodnje mogu zahtijevati između 80 i 150 megavata električne snage, dok u pojedinim fazama proizvodnog procesa potrošnja može biti i veća. To znači da dvije velike fabrike zajedno mogu trošiti približno 200 megavata električne energije, što se poklapa s procjenama o uštedi koju je Rumunija ostvarila njihovim privremenim zatvaranjem.
Problem dodatno zabrinjava zbog činjenice da ovo nije prvi put da nizak vodostaj Dunava utiče na proizvodnju električne energije. Slične situacije zabilježene su tokom velikih suša 2003, 2018. i 2022. godine, dok istorijski podaci pokazuju da su još ozbiljniji padovi nivoa rijeke zabilježeni početkom i sredinom prošlog vijeka. Ovog puta, međutim, evropski elektroenergetski sistem ima znatno manje prostora za nadoknađivanje izgubljenih kapaciteta. Slični izazovi prisutni su i u Mađarskoj, gdje se takođe prati rad nuklearne elektrane Paks zbog visokih temperatura i nepovoljnih hidroloških uslova. To pokazuje da problem više nije ograničen samo na jednu državu, već da klimatske prilike mogu imati direktan uticaj na funkcionisanje energetske infrastrukture čitavog regiona.
Ova situacija otvara i jedno mnogo šire pitanje. Evropska automobilska industrija ubrzano prelazi na električna vozila, a njihov rast podrazumijeva i sve veći broj brzih punionica koje predstavljaju dodatno opterećenje za elektroenergetsku mrežu. Podsjećamo da jedna savremena DC punionica snage 350 kW troši električnu energiju jednaku potrošnji više desetina domaćinstava, dok veći centri sa desetak ili više takvih punjača mogu zahtijevati nekoliko megavata priključne snage.
Ako se u budućnosti ponove slične energetske krize izazvane sušama, visokim temperaturama ili drugim poremećajima u proizvodnji električne energije, nameće se pitanje da li će operateri mreže morati da ograničavaju rad brzih punionica, smanjuju njihovu snagu ili privremeno isključuju dio infrastrukture kako bi prioritet dobili domaćinstva i ključni industrijski potrošači. Za sada takav scenario nije najavljen, ali događaji u Rumuniji pokazuju koliko je ravnoteža između proizvodnje i potrošnje električne energije osjetljiva kada se istovremeno poklope ekstremni vremenski uslovi i velika zavisnost od pojedinih izvora energije.