vozi.ba u World of Volvo
Puno više od muzeja
Mnogi gradovi i poznati automobilski brendovi širom svijeta javnosti nude interesantne sadržaje s kojima se svakodnevno promovišu. Volvo se pridružio toj priči na jedinstven način s muzejom koji je preko noći postao atrakcija Geteborga...
Veliki automobilski brendovi imaju svoje muzeje, neki i više njih širom svijeta, ali koliko znamo ni jedan brend nema muzej ovakvog oblika i ovih kapaciteta. On je smješten u centru grada, u rijetko interesantnom, lijepom i ekološki prihatljivom velelepnom muzejskom kompleksu, koji naprosto oduzima dah svakom posjetiocu kad se nađe ispred i ispod njegove kupole. Projekat muzeja potpisuje „Henning Larsen Architects” dizajnerski studio, koji nosi ime slavnog danskog arhitekte, poznatom po mnogobrojnim originalnim građevinskim kreacijama. Grandiozna građevina je sama po sebi muzejski primjerak, a ono što se krije iza njenih zidova i stakala je tek priča za sebe.
Od osnivanja do modernih vremena sve je kao na dlanu. Priča o sigurnosti, performansama, prvim serijskim turbo motorima u karavanskim automobilima i bezbroj patenata sa kojima se Volvo već jedan vijek nameće kao najsavršeniji.
Pametno je kada se neuspjeh iskoristi za sticanje iskustva, a tome najbolje svjedoči loše lansiranje prvog Volvo automobila OV4 kojeg smo uočili u muzeju, a poznat je po tome što su prilikom njegove montaže zadnju osovinu okrenuili u kontra smjeru zbog čega je auto mogao ići samo unazad. Jedan od prvih deset proizvedenih modela je izložen u muzeju.
Naš urednik Danijel Jović uživa za volanom ÖV4, prvog modela Volvo-a
Sreli smo i prvi kamion Volvo, tačnije rečeno prvo komercijalno vozilo koje je „čupalo“ brend od propasti zbog visoke cijene, ali i otvorenog krova OV4-ke, što je za Švedsku skoro pa neprihvatljivo zbog klime. Ipak LV4 je imao zatvorenu karoseriju, kamionsku platformu nazad, ali šasiju koja je bila jednaka putničkom OV4. Pa, ko kaže onda da je dijeljenje platforme nova filozofija u autoindustriji, ova je stara skoro sto godina!
Tridesetih godina Volvo još nije pravi profit, ali je ozbiljno radio na tome čineći svoje automobile privlačnim. Primjer je PV36 sa aerodinamičnom karoserijom čiji je zadatak bila veća efikasnost. Nažalost tada to nije bilo prepoznato kao bitno i prodato je svega 500 primjeraka ovog automobila koji je ponio nadimak Carioca po jednom stanovniku Rio De Janeira. Ono što je ostala enigma do danas je kako se Brazilac povezao sa švedskim brendom i zašto je PV36 prozvan Carioca.
Jedan od najzanimljivijih automobila u historiji Vovla je 1800 S, sportista s kojim je Volvo kanio globalni nastup i veliki uspjeh. Međutim muzejski primjerak je fascinantan jer je s njim vlasnik prevalio čak tri miliona kilometara.
Jedan od najinteresantnijih modela je i tzv. VESC predstavljen u Ženevi 1972. i bio je testni laboratorij za sigurnosni komplet koji će kasnije postati uobičajen na automobilima, uključujući zračne jastuke, antiblokirajuće kočnice i branik koji apsorbuje udarce. Boja je odabrana za vidljivost, a na poklopcu motora postoji i traka za vidljivost koja poboljšava percepciju dubine.
Elektrifikacija kod Volva nije nešto staro tek desetak godina, a dokaz tome je radikalni električni koncept za to doba Volvo Electric Prototype a koji se danas može smatrati dalekim prethodnikom EX30. Zapravo, to je bio projekt djelomično finansiran od strane švedske telefonske kompanije Televerket za osmišljavanje kombija za dostavu pošte bez emisija. Dug je samo 2680 mm, iako je težak 300 kg baterija i nudi samo 13 KS, a bateriji je trebalo 10 sati da se napuni i imala je domet od 30 milja.
Za posjetioce su pripremljeni i brojni zabavni sadržaji povezani sa tehnologijama i procedurama koje se koriste kod razvoja automobila, a pružena je i mogućnost da upravljaju građevinskim mašinama u kontrolisanom okruženju. U ovakvom svijetu svaki ljubitelj automobila osjeća se veoma prijatno, a ako ste ljubitelj Volva, onda ćete sigurno osjetiti i dozu ponosa. Volvo nam je bio sjajan domaćin, a njegov ponuđeni automobilski program bio je takav da nam je omogućio da doživimo jedan od najzanimljivijih dana u našoj novinarskoj karijeri.