vozi.ba ekskluziva
Samo srećni ljudi prave „srećne” automobile
Volvo razvojni centar Torslanda u Geteborgu u prošlosti smo posjetili u više navrata i svaki put smo bili iznenađeni nivoom inovacija koje je švedski proizvođač u međuvremenu implementirao, ali i entuzijazmom, opuštenošću i susretljivošću svih ljudi koji tu rade...
Mada mnogi pomišljaju na to, jedinstvena radna atmosfera u pogonu Torslanda ne može se isključivo vezati za skandinavski karakter i visok životni standard koji Šveđani uživaju. Naime, u u Geteborgu rade vrhunski stručnjaci iz cijelog svijeta koji tu dolaze iz mnogih različitih kultura i zemalja.
Ta atmosfera je ekskluzivno pravo Volva, koji je u 97 godina svog postojanja, između ostalog, insistirao na dvije stvari: na kvalitetu proizvoda i na osjećaju sreće i zadovoljstva koje njegovi automobili izazivaju kod njihovih vlasnika i korisnika. Da biste napravili „srećan” automobil trebaju vam i takvi radnici, razvojni inženjeri, menadžeri... a to je ta posebna opuštenost koju svaki gost osjeti kada mu je u Geteborgu domaćin Volvo.
Naš urednik Danijel Jović se iz prve ruke uvjerio u magiju Volvo razvojnog centra
Potpuno je suprotan odnos svih tih nasmijanih ljudi prema poslu, gdje su potpuno posvećeni postizanju najboljih rezultata. Nakon što smo se u prošlom izdanju našeg magazina osvrnuli na testne vožnje kompletne game Volvo vozila, s posebnim naglaskom na električne modele, te vam prenijeli djelić onoga što smo doživjeli i vidjeli tokom posjete novootvorenog „World of Volvo”, koji nudi istorijsku retrospektivu baštine najpoznatijeg švedskog automobilskog brenda, ovaj put ćemo se osvrnuti na razvojni dio, tačnije na ono što smo mogli da vidimo u fabričkim pogonima i svim onim razvojnim kompleksima u kojima automobili počinju da se prave praktično od „nule”.
Posjetu fabričkom dijelu, gdje se obavlja direktna proizvodnja automobila, nije bilo moguće dokumentovati videom niti fotografisati, jer mnogi procesi koji se tu primjenjuju spadaju u poslovnu tajnu i možete ih sagledati samo vlastitim očima. Ono što je očigledno jeste da u samom proizvodnom procesu uz ljude učestvuje veliki broj savremenih robota. Ta sinhronizacija između elektronskih uređaja i radne snage sa strane djeluje zadivljujuće harmonično, posebno ako se uzme u obzir da se svaki „projekat” na proizvodnoj traci stalno kreće i da prolaskom pokraj svake od mnoštva radnih jedinica postaje bogatiji za novi dio, da bi na kraju sve zajedno spojeno predstavljalo jedan funkcionalan automobil.
Moćna turbina snage 5 MW za pokretanje vazdušnog tunela
Nakon proizvodnje, Volvo nas je upoznao s pojedinim razvojnim odjeljenjima u kojima nastaju pojedinačne komponente njegovih vozila. Jedna od najzanimljivijih stanica u okviru jednodnevnog obilaska svakako je bio vazdušni tunel, u kojem je u trenutku naše posjete testiran jedan potpuno novi Volvo automobil, koji je zbog ekskluzivnosti tokom čitavog našeg boravka u prostoru za testiranje morao da bude prekriven zaštitnom folijom. Podsjećamo da je vazdušni tunel izgrađen još 1986. godine, odnosno da je 20 godina kasnije temeljno redizajniran. Mada se većina aerodinamičkih testiranja u njemu sprovodi pri brzinama ispod 100 km/h, u Volvu ističu da moćna turbina od 5 MW vazduh kroz cijev obima 8,2 metra može potjerati i do brzine od 250 km/h.
Podsjećamo da je čovjeku teško oduprijeti se vjetru već pri brzini od 50 ili 60 km/h, odnosno da vjetar brzine od 70 km/h pri udaru u vozilo čija je trenutna brzina 100 km/h može da ga pomjeri čak jedan metar u okviru njegove putanje. Na 130 km/h pomak može da bude i do četiri metra. Sve te činjenice, u kombinaciji sa aerodinamikom kao jednim od najbitnijih faktora što ekonomičnije i udobnije vožnje, daju na značaju vazdušnom tunelu kao veoma bitnom segmentu razvoja svakog automobila. Sljedeća stanica našeg obilaska pogona u Torslandi bio je simulator vožnje, koji je izgledao kao neka velika personalna igračka konzola za igranje video-igrica.
U najkraćem, vozač na raspolaganju ima svojevrsnu kabinu automobila koja je napravljena u obliku cjevastog kaveza i priključena na hidrauličke komponente, koje u vožnji simuliraju ponašanje vozila na različitim vrstama podloga i u različitim dinamičkim situacijama. Iz naše perspektive ovaj segment djeluje veoma zabavno, jer ga je lako povezati sa svijetom virtuelnih automobilskih igara, dok je on iz perspektive inženjera Volva veoma bitan izvor dragocjenih informacija u oblastima sigurnosti i autonomne vožnje. Vozač se u takvom okruženju oslanja na svoja realna čula i prilagođava se situacijama koje mu „u susret” dolaze preko zakrivljenog projektora, koji vjerno simulira stvarno vozačko okruženje.
Virtuelno, ali opet potpuno drugačije iskustvo nudi i simulacija vožnje sa 3D naočarama, slušalicama i specijalnim odijelom koje inženjerima omogućava potpun vizuelni i haptički doživljaj odabranog okruženja. 3D tehnologija koristi se najviše za razvoj enterijera i unutrašnjeg uređenja jer omogućava inženjerima da vjerno simuliraju dodir tijela s određenim materijalima, uz testiranje ergonomije pojedinačnih komandi. U ovom segmentu treba dodati da se u razvoju Volvo automobila velika pažnja posvećuje primjeni novih, ekoloških materijala koji se mogu reciklirati, njihovim bojama, teksturama i stilskim rješenjima, za čije su definisanje zaduženi posebni razvojni timovi vrhunski modnih kreatora.
U Volvovim laboratorijama u Torslandi upoznati smo i s procesima testiranja zvukova, a posebna pažnja posvećena je i sigurnosti, koja je do sada bila povod mnogih naših ranijih posjeta. Pošto je riječ o veoma širokoj oblasti, ovaj put ćemo samo konstatovati kako je Volvo i dalje predan nastojanju da razvije automobil u kojem neće biti moguće poginuti, odnosno vozilo koje će efikasno moći da zaštiti sve putnike u njemu. Za kraj treba reći da su dva dana i par stranica teksta premalo da se ispriča Volvova automobilska epopeja, koja je počela upravo u pogonima u Torslandi prije punih 97 godina.
RAZVOJ BATERIJA
Jedan od najvažnijih pogona u aktuelnom trenutku za Volvo je takozvana „laboratorija baterija”, odnosno istraživački centar u okviru kojeg se sprovode najrazličitiji oblici testiranja vezani za baterije, koje se koriste kao izvor struje za električna vozila. Podsjećamo da je centar „R&D” nastao kao plod zajedničkog ulaganja (2,9 milijardi eura) grupacije Volvo Cars i najvećeg švedskog proizvođača baterija Nortvolta.
Ovaj centar je počeo s radom 2022. godine i predstavlja jedan od najsavremenijih pogona ovog tipa na svijetu... Da bi se jedna baterija ugradila u neki velikoserijski Volvo model, ona prvo mora da prođe svojevrsnu ispitnu torturu u njegovoj laboratoriji. Tu se u kontrolisanim uslovima simuliraju različiti scenariji temperaturnog i energetskog opterećenja, zatim optimalnih i promjenjivih ciklusa punjenja, a sprovode se i zahtjevni testovi fizičkih oštećenja te uticaja vlage. Testovima se jednako izlažu kako najmanje baterijske jedinice, odnosno ćelije, tako i kompletni segmenti spremni za ugradnju.